Izrada drvene podkonstrukcije
Najizraženije štete krovišta pri ekstremnim vremenskim uvjetima poput jako oštrog vjetra nastaju upravo zbog nepravilne izrade krovišta. Letvanje krovišta, odnosno izrada podkonstrukcije se većinom izvodi na kosim krovištima, bilo betonskim ili drvenim, pri direktnim pričvršćivanjem na noseću podkonstrukciju.
Nije nepoznato da jako puno majstora ovog zanata olako prilaze izvođenju ovih radova, s razmišljanjem poput “..to je samo priprema krovišta, samo da dobro legne i bit’ će dobro..” – što je naravno, potpuno neispravno. Letvanje krovišta jedan je od najvažnijih dijelova konstrukcije krova jer upravo kvaliteta izrade krovišta diktira kvalitetu pričvršćivanja pokrova – što na kraju rezultira stabilnošću i čvrstoćom krovne konstrukcije.
Kada dođe do vodonepropusnoti, svakako se podrazumijeva njena upotreba. Sama letva mora da bude jako dobro pričvršćena uz daščani opšav i to s primjerenom dužinom vijka – najbolji rezultat se dobije pričvršćivanjem uvijenim vijcima.
Zanatski trik: Ako pustite vijke da zahrđaju prije pričvršćivanja daske, ta će se daska kasnije jako teško istrgnuti.
Priprema krovišta još je i prikazana na datim slikama, bilo da se radi o klasičnoj drvenoj konstrukciji, ili čak o betonskoj ploči. Način pripreme krovišta prikazan na slici ispod efektivno neutrališe pojavu kondenzacije. Kondenzacija se inače javlja na svim vrstama krovova, bilo da se radi o limu, crijepu, tegoli, salonitu ili nekom drugom. Uz spriječenu kondenzaciju, na ovaj način je osigurana i ventilacija što je jako značajno i za vodonepropusnost i za dugovječnost pokrovnog lima.
Priprema krovišta sa betonskom pločom
Kada se radi o betonskoj ploči (krovište) – preporučujemo da se u jednoj ravnini od sljemenjaka do kraja ploče ugrađuje hidroizolacija uz varenu ljepenku. Kontra-letva minimalnih dimenzija (8×5 cm) se postavlja iznad hidroizolacije, i to tiplanjem u ploču. Kontra-letva treba da se postave tako da je odstojanje između njih cca 80 cm. Nakon toga, a slično kao kod drvenog krovišta, se postavlja letva preko kontra-letve.
Ukoliko se ipak radi o betonskoj ploči koja se lomi, kada je ispod kaplame horizontalna, preporučuje se ugrađivanje drvenih rogova. Ostatak pripreme betonske ploče koja se lomi je ista ili slična onoj pripremi kada se radi s drvenim krovištem. Radi se o daščanju, roštilj-konstrukciji i hidroizolaciji. Ako se priprema ne izvede na ovaj način, dolazi do kondezacije što slijedi brzom propadanju rogova.
Krovište sa postojećim pokrovom tegolom ili eternitom
Ukoliko se radi o saniranju krovišta sa postojećim pokrovom eternita ili tegole, preporučujemo da se ne vrši de-montaža. Preko eternita kao i preko tegole može da se radi roštilj konstrukcija (drvene letve) – i na taj način nam postojeći pokrov služi kao hidroizolacija. Ovim postupkom znatno smanjujemo troškove pripreme.
Montaža oluka, uvodnog lima i vjetar-lajsni
Nakon što se potpuno završi priprema krovišta, prilazi se montiranju oluk-žlijeba uz pripadajuće kuke. Ovaj postupak je detaljno objašnjen na stranici “Sistem odvodnje oborinskih voda“. Nakog montiranja oluk-žlijeba, na prvu se horizontalnu letva montira uvodni lim u oluk. Ovaj uvodni lim ima višestruku funkciju, poput sprečavanja prodora vode između strehe i žlijeba, kao i ispod pokrovnog lima, a isto tako služi i kao zaštita prve letve a dopunjava i estetiku.